U četvrtak, 23. januara 2020. godine u prepunom atriju Medžlisa IZ-e Tešanj održana je promocija knjige bivšeg banjalučkog muftije Edhem-ef. Čamdžića  “S Ferhadijom povratak, sigurnost i opstanak”.

Pored autora, promotor knjige bio je i glavni imam Medžlisa IZ-e Tešanj mr. Fud ef. Omerbašić. Imaući u vidu činjenicu da je muftija Čamdžić u Tešnju draga i opće prihvaćena osoba ne čudi veliki broj posjetilaca na tribini mada je ista pripremjena u veoma kratkom roku. 

Ferhadija nije samo simbol Banjaluke, ona nije samo kulturno-historijski spomenik, ona je simbol povratka Bošnjaka u Banjaluku i cijeli manji bh entitet, kao i simbol njihove sigurnosti, ali i povratka.

Vođen ovim činjenicama, Muftija Banjalučki Edhem-ef. Čamdžić je napisao jedno veoma interesantno štivo koje je ujedno i njegov lični doživljaj, iskustvo i dojam kako je on doživio ponovnu obnovu Ferhadije i šta ona ustvari znači za Bošnjake Banjaluke.

Knjiga je u stvari zapis o boravku muftije Čamdžića u Banjoj Luci u periodu od 1999-2014. godine, o historijskim činjenicama iz povijesti Banja Luke, značajnijim ljudima koji su živili u njoj, te islamskim institucijama koje su se nalazile u Banja Luci prije ove zadnje promjene demografske strukture uzrokovane ratnim dešavanjima i progonom Bošnjaka sa prostora RS-a.

Edhem-ef. Čamdžić rođen je 1947. g. u Krčevinima, općina Zavidovići. Završio je Gazi Husrev­begovu medresu u Sarajevu,  a diplomirao je na Fakultetu islamskih nauka – odsjek Usulid­din u Libiji 1975. godine.

Nedugo zatim, počinje raditi u Atik-džamiji u Bijeljini. Iz Bijeljine, po preporuci profesora Husejn-ef. Đoze, prelazi u Doboj gdje obavlja dužnost imama u Trnjak džamiji. Godine 1978., po preporuci tadašnjeg predsjednika Starješinstva Islamske zajednice u BiH prof. dr. Ahmeda Smajlovića, postavljen je za vjersko­prosvjetnog referenta. U Doboju je ostao do početka agresije na BiH.

U dijelu slobodnog Doboja (danas Doboj Jug) ostao je sa svojim narodom tokom cijelog rata, obavljajući dužnost imama, glavnog imama i učitelja u osnovnoj školi, kao i druge poslove vezane za odbranu Bošnjaka.

Godine 1993. muftija Edhem-ef. Čamdžić bio je u logoru u Busovači.
Na prijedlog reisu­l-­uleme IZBiH dr. Mustafa-ef. Cerića, Edhem-ef. Čamdžić imenovan je 1999. godine za muftiju banjalučkog gdje ostaje do 2014.

Ono što posebno krasi rad Edhema-ef. Čamdžića jeste njegova stalna briga o Bošnjacima povratnicima sa kojima je imao svakodnevne susrete u kojima ih je bodrio na povratak, na ostanak na svojim ognjištima, na obnovu porušenih domova i imanja, što je dalo rezultate u mnogim džematima, selima i gradovima Banjalučkog muftijstva.

Edhem-ef. Čamdžić je svakodnevno radio na obnovi Ferhadija džamije u Banja Luci i na pripremama za izgradnju Islamskog centra, ­ Islamske gimnazije, obdaništa i staračkog doma u Banja Luci.

Muftija Edhem-ef. Čamdžić ostaće upamćen i po tome što je odbio da primi „Orden časti sa zlatnim zrakama“ od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. U svom dopisu Uredu Predsjednika RS naglasio je da “ne može primiti nikakav orden od predsjednika Republike Srpske dok njegove džematlije, muslimani Bošnjaci, u ovom entitetu nemaju ona prava koja zaslužuju po svim zakonima i propisima, Božjim i ljudskim, a to su jednakopravnost u raspodjeli radnih mjesta u državnim institucijama, slobodu od straha u kući i džamiji te potrebne uvjete za povratak i ostanak u svojim domovima, na svojim imanjima i svojim školama”.

Edhem-ef. Čamdžić dobitnik je mnogih priznanja za promoviranje dijaloga, otvorenosti, suživota, tolerancije i humanitarnog rada.