U okviru obilježavanja 108. godišnjice Udruženja Ilmije BiH,  Medžlis Islamske zajednice i OO Ilmije Tešanj organizirali su tribinu “Sjećanje na život i djelo hafiza Muharema ef. Ljevakovića”.

Tribina je održana u petak, 9. oktobra 2020. u atriju Medžlisa Islamske zajednice Tešanj poslije akšam-namaza.  Na tribini su govorili zamjenik reisu-l-uleme IZ u BiH dr. Enes ef. Ljevaković, predsjednik Ilmije BiH Nesib ef. Hadžić, Zijad ef. Ljevaković, Irfan Ljevaković, te glavni imam MIZ Tešanj Fuad ef. Omerbašić. Domaćin i moderator  bio je Suljo ef. Djedović, predsjednik OO Ilmijje Tešanj.

Moderator, Suljo ef. je na početku tribine kratko naveo da je Udruženje Ilmije u BiH osnovano 1912. godine,  a u Tešnju  1950. godine u čemu je učestvovao i hafiz Muharem ef. Ljevaković.

Predsjednik Ilmije BiH Nesib  ef. je govorio o organizaciji i djelovanju Ilmije kroz četiri režima (Austrougarska, KSHS - Kraljevina Jugoslavija, NDH i Socijalistička Jugoslavija) ističući da ni jedan nije bio naklonjen islamu, pa je tim i važnija uloga imama koji su obezbjedili kontinuitet,  kako ga neki nazivaju, bosanskog tumačenja islama.

Glavni imam mr. Fuad ef. Omerbašić je upoznao brojne prisutne tešnjake sa  biografijom hafiza Muharem ef. (rođen 04.04.1910.godine u Trepču od oca Mustafe i majke Pašune, OŠ i medresu završio u Tešnju – medresu upisao 1923/24.,  a završio 1929., hifz položio u 19. godini života, a potom ispit za imama matičara, od 1929-1941. godine radio je kao imam u Kotor Varošu. Bio je mualim u Skender Vakufu. U Tešanj se vraća 1941. i vodi Seljačku zadrugu.  Radio je kao imam u Trepču od 1958. do 1976.g. kada odlazi u penziju. Umro je 15.04.1990.godine), a potom naveo dva načina susreta sa hafizom Muharemom: prvi u Čarši-džamiji kao mladi imam i drugi  kroz brojne tekstove koje je hafiz Muharem pisao u Glasniku IZ-e. 

Zijad ef.  sin hafiza Muharema,  u svom karakterističnom stilu govoreći o ulozi uleme u društu je naveo: “Svi smo mi došli u jednom odeđenom vremenu i određenom mjestu (…) Traži od svog Gospodara koji te je stvorio i onu drugu kuću na Ahiretu, ali nemoj zaboraviti svoj zadatak i udio ovdje na ovom svijetu. Svako od nas je došao u svom vremenu i prostoru da nešto uradi. Osnivači  Ilmijje u Tešnju, o kojima je govorio moderator, su imami jedne generacije, jednog vremena i prostora.  O njima mogu reći da su dostojanstveno, snažno i bez ikakvih računa,  prihvatitli kontinuitet i trajanje vjere u vrlo teškom vremenu i teškim okolnostima. To su bili iznimno snažni karakteri. Snažne individue (…) od kojih je ostalo to snažno prenošenje ideje, istine i vjerovanja”.

Irfan Ljevaković  unuk hafiza Muharem je  govorio je o svojim doživljajima sa djedom, sa kojim je provodio puno vremena jer mu je babo rano preselio na ahiret.

Zamjenik reisu-l-uleme IZ-e u BiH Enes ef. Ljevaković, sin Hafizov, je imao veoma zanimljivo izlaganje. Govorio je o generacijama ispred i njihovom prilagođavanju vremenu i okruženju u kome su živili, kao i današenjem trenutku u kome se nalaze muslimani u svijetu i u BiH. “Udruženje ilmijje je dalo svoj veliki doprinos u aktivno uključenje Islamske zajednice u nov društveni život, često amortizujući tenzije između novih komunističkih vlasti i vjerskih zajednica. Tadašnja ulema je u teškom vremenu uspjela očuvati kontinuitet vjerskog života, u čemu je tešanjska ulema, kao i danas, prednjačila u mnogim segmentima vjerskog života. Mi danas imamo jedno bogato islamsko naslijeđe  u tumačenju i prakticiranju naše vjere na ovim našim područjima. Dakle ova naša Bošnjačka tradicija islama je prilagođena ovom našem podneblju, ovom našem mentalitetu, i vrlo je rizično i vrlo avanturistički dovoditi u pitanje tu našu tradiciju i mi iz ove generacije je trebamo ljubomorno čuvati, graditi i nadograđivati.  Nije dobro da mi zastanemo tamo gdje su oni stali i svaka nova generacija treba da da svoj doprinos u razumijevanju i tumačenju vjere i načinu prakticiranja u svom vremenu uz pridržavanje ovih okvira.”

Kratko se osvrnuo i podcrtao dvije karakteristične osobine hafiza Muharema –iInformiranost i komunikaciju. Naime hafiz je u to vrijeme redovno čitao dnevenu, sedmičnu, sportsku i drugu štampu. Slušao je  Glas Amerike i Gals Albanije na našem jeziku i te informacije često prenosio džematlijama na hutbama, a imao je i bliske kontakte sa najznačajnijim ljudima toga vremena.   

Tribina je završena učenjem hatma dove članovima ilmijje koji su preselili na ahiret,a koju je proučio zamjenik reisu-l-uleme.

Ovo je druga tribina koju  Medžlis IZ-e i OO Ulmijje Tešanj  organizuju sa ciljem očuvanja od zaborava istaknutih ličnosti i generacije imama, hatiba i muallma iz ranijeg perioda,  koji su dali nemjerljiv doprinos očuvanju islama u na ovim prostorima.

U okviru tribine postavljena je i izložba dijela objavljenih radova hafiza Ljevakovića u Glasnicima IZ-e. 

Tribina je održana uz porimjenu propisanih mjera zaštite.