Ko god nije protiv muslimana, dobro nam došao. 

Poručio je muftija zenički hafiz dr. Mevludin-ef. Dizdarević na tribini održanoj 22.01.2022.godine u Tešnju u džamiji džemata Dobropolje - Mekiš poslije jacije-namaza. 

Nakon selama i dobrodošlice džematski imam Suljo-ef. Djedović prof., je najavio temu  trbine “Kultura kompromisa”  i pozvao muftiju da se obrati prisutnima.

Muftija se na početku svoga obraćanja zahvalio organizatorima i prisutnima navodeći: “To što ste došli večeras da se zajednički družimo, da razgovaramo, da razmjenjujemo mišljenja, da saslušamo nekoliko  kur’anskih ajeta, hadisa, da malo promislimo o tome kako razumijevamo našu časnu vjeru i kako to razumijevanje  naše časne vjere može pomoći nama u svakodnevnom životu, govori da ovdje žive dobri i čestiti ljudi koji žele dobro i koje traže dobro, jer bit vjere i vjernika nije u tome da se dosegne savršenstvo. Vjernik svaki zna da nije savršen. Bit vjere i jeste u putu  ka tom idealu. Ka idealu koji nikad neće biti ostvaren (…) Bit je u tome da mi jesmo svjesni svojih grijeha.  Svjesni svojih nesavršenosti i slabosti i upravo ta svijest o našim slabostima tjera nas da budemo bolji, kvalitetniji, bliži tom našem idealu.”

Potom se osvrnuo na govor o vjeri, ističući da danas mnogi govore, mediji su puni govora o vjeri, pri tome često o onome što je popularno i što ljudi žele čuti: Ahiret, Dedžal, Džennet, sihir, lahko liječenje, dove,  pri čemu ponekad izmiče pravo, autentično razumijevanje vjere. “Stoga sam se opredijelio da večeras govorim  na temu ‘Kultura kompromisa’ jer su muslimani danas posvađani i u vjerskom i u političkom pogledu, jezik kojim međusobno govore je težak, opor, uvredljiv i diskvalificirajući. Jezik koji ne ostavlja prostora za kompromis i dogovor. Kad govorimo o ideji i potrebi kompromisa, govorimo prije svega o kompromisu među vama, džamijskim ljudima, a onda među Bošnjacima, a onda o ideji kompromisa koju trebamo podastrijeti i predstaviti i sa drugim narodima sa kojima ovdje živimo. Naš odnos prema ideji kompromisa treba da bude zasnovan na vjeri, jer ga možemo zasnovati na Kur’anu i Hadisu, jer Allah dž.š. u Kur’anu kaže ‘Kompromis je hajr’,” te naveo primjer kompromisa Muhammmeda a.s. sa drugim narodima u Medini i ugovor na Hudejbiji, pojašnjavajući njegove odredbe i navodeći da sa pojedinim odredbama u tom trenutku nisu bili zadovoljni ni neki ashabi, pa ni Omer r.a., da bi se ubrzo  ispostavilo da je to ipak bio hajr i velika korist za muslimane, što su uvidjeli i svi ashabi.   

“Šta je kompromis? Kompromis je rješenje međusobnih sukoba kroz dogovaranje na način da ni jedna grupa nije potpuno zadovoljna niti je ijedna grupa potpuno nezadovoljna.” 

Na kraju se osvrnuo na naše današnje stanje, sa odsustvom komprimisa i primjenom ekskluzivističke politike (ako nisi samnom onda si protiv mene), a ne inkluzivističke politike (ako nisi protiv mene, onda si samnom) i poručio: “Zato, ko god nije protiv muslimana, dobro nam došao”.