Održana promocija Zbornika radova "Islamska zajednica u Tešnju (1884-2024")"

Održana promocija Zbornika radova "Islamska zajednica u Tešnju (1884–2024):

ustrojstvo, vjersko-prosvjetne ustanove, vakufi, ulema"

U srijedu, 26. novembra 2025. godine, u atriju Medžlisa Islamske zajednice Tešanj upriličena je promocija zbornika radova “Islamska zajednica u Tešnju (1884–2024): ustrojstvo, vjersko-prosvjetne ustanove, vakufi, ulema”.
Djelo je nastalo kao rezultat istoimene naučne konferencije održane 10. i 11. decembra prošle godine, na kojoj su obrađene ključne teme vezane za 140 godina institucionalnog djelovanja Islamske zajednice u Tešnju.
Promotori izdanja bili su: prof. dr. Enes ef. Ljevaković, zamjenik reisul-uleme, hafiz prof. dr. Mevludin-ef. Dizdarević, muftija zenički, prof. dr. Dževad Drino sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, te hafiz dr. Elvir Duranović, v. d. direktora Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka.
Program je moderirao Edin-ef. Kavazović, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva zeničkog.
Prof. dr. Enes-ef. Ljevaković ukazao je na to da su mnoge dionice naše povijesti, zbog nepovoljnih historijskih okolnosti i ograničenja koja je vrijeme nametalo, još uvijek nedovoljno istražene.
–Narod koji nema svijest o sebi izložen je manipulacijama i sa istoka i sa zapada. Kultura sjećanja oslanja se na prošlost, ali predstavlja temelj sadašnjosti i gradnje budućnosti. Kritičko propitivanje vlastite historije od iznimne je važnosti za naš napredak – poručio je zamjenik reisul-uleme.
Naglasio je da radovi iz zbornika doprinose uklanjanju “prašine” sa prošlosti ovog kraja, te da se knjiga predaje u emanet budućim generacijama, istraživačima i kritičarima.
Domaćin skupa, mr. Fuad-ef. Omerbašić, glavni imam Medžlisa IZ Tešanj, u svom obraćanju istaknuo je da se značaj ovog zbornika najbolje razumije kada se posmatra u kontinuitetu najvažnijih projekata koje je Medžlis realizirao tokom posljednjih decenija.
U tom kontekstu, kazao je, među ključne razvojne iskorake ubrajaju se izgradnja administrativne zgrade Medžlisa uz sveobuhvatnu adaptaciju i renoviranje džamija, osnivanje dječijeg vrtića “Revda”, te upravo ovaj zbornik koji, kao dokument o 140 godina institucionalnog djelovanja, zaokružuje jednu važnu etapu kolektivne memorije. Zahvalio se svim autorima i institucijama koje su doprinijele njegovom nastanku.
Muftija zenički, hafiz prof. dr. Mevludin-ef. Dizdarević, naglasio je da ovakvo naučno sagledavanje djelovanja Islamske zajednice predstavlja model kojem bi trebali težiti i drugi medžlisi.
Istaknuo je da je ovim djelom “podsvješćena historija kao nauka”, jer zbornik pokazuje visoku razinu svijesti zajednice o vlastitoj prošlosti.
– Ovo je izuzetno važno naučno djelo, jer donosi obilje činjenica i informacija koje do sada nisu bile dovoljno poznate. Ono pripada području historije, ali istovremeno i području intelektualne historije – kazao je muftija Dizdarević.
Dodao je da će zbornik biti temelj za sva buduća propitivanja i istraživanja institucionalnog djelovanja Islamske zajednice u Tešnju, te da predstavlja polazište za dublje razumijevanje historijskih procesa u ovom kraju.
Dr. Duranović izrazio je zadovoljstvo što je Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka bio među organizatorima konferencije i izrade zbornika. Naglasio je da je posebno vrijedno to što su afirmirani istraživači, kroz svoje radove, dali naučni doprinos temi od velikog značaja za lokalnu i nacionalnu historiografiju.
Prof. dr. Dževad Drino kazao je da zbornik teži biti više od pukog naučnog dokumenta. Umjesto da samo bilježi činjenice i događaje, on nastoji osvijetliti ljude koji su stvarali, učili i djelovali.
– Ovo djelo je, pored sadržaja koji obrađuje, i priča o autorima, njihovim pristupima i razumijevanju materije –istaknuo je Drino.
Na kraju programa, promotori i organizatori čestitali su prisutnima Dan državnosti Bosne i Hercegovine.
(Preporod.info)

Da bismo Zbornik približili čitateljima donosimo Recenziju prof. dr. Dževada Drine: 

Prof.dr.  Dževad Drino
Katedra za historiju države i prava
Pravni fakultet Univerziteta u Zenici
https://orcid.org/000o-0003-4488-9449
dzevad.drino@unze.ba

Recenzija zbornika radova:
ISLAMSKA ZAJEDNICA U TEŠNJU (1884 – 2024)
 USTROJSTVO, VJERSKO-PROSVJETNE USTANOVE, VAKUFI, ULEMA 
ZBORNIK RADOVA 
Urednik: Fuad Omerbašić Tešanj, 2025.
Medžlis Islamske zajednice Tešanj Za izdavača: Zehrudin Kruško Urednik: mr. Fuad ef. Omerbašić Priredili: mr. Fuad ef. Omerbašić, prof.dr. Faruk Unkić, Kasim Halilović, dipl. Iur
Štampa: Planjax comerce doo Tešanj, Tešanj, 1447.h.g – 2025.god.
Bibliografija uz pojedina poglavlja; bibliografija i druge bilješke uz tekst. 
ISBN 978-9958-9626-7-7 
COBISS.BH-ID 285027900

U predgovoru urednika mr.Fuada-ef.Omerbašića (str.7) istaknuto je da radovi objavljeni u Zborniku jesu rezultat rada Naučne konferencije u povodu 10.Decembra- Dana grada Tešnja, koja je održana 10-11.12.2024.godine, a u povodu 140 godina od naredbe Zemaljske vlade iz 1884 godine o uspostavi privremenih vakufskih komisija po kotarima, čime je počela i povijest ustroja Islamske zajednice u Tešnju.  
Nakon Predgovora u Uvodniku (str.9-10) urednici Sumeja Ljevaković-Subašić i Elvir Duranović, su prezentirali koncepcijsko određenje Zbornika po slijedećih pet zasebnih cjelina: Radovi sa temama iz doba Osmanske države (šest radova), potom Austro-ugarske (tri rada), Kraljevine SHS-Jugoslavije (pet radova), Socijalističke Jugoslavije (pet radova), te perioda od 1995 godine do danas (sedam radova).
Već prvi referat prof.dr Aladina Husića, istrajnog istraživača tešanjske islamske baštine, pod nazivom „Nastanak i razvitak islamske duhovnosti i njeno institucionaliziranje na području Tešnja“ (str.11-30) donosi obilje podataka o najstarijem periodu razvoja islama na području Tešnja; u radu su obrađeni demografski i urbani razvitak grada Tešnja, njegove prve džamije među kojima je svakako prva sultana Selima u samoj tvrđavi. Husić istrajno traži podatke o tekijama ali i islamskim obrazovnim institucijama, u samom radu se nalazi impresivnih 116 podnožnih napomena, fus nota, uz navođenje 34 bibliografske jedinice. Ovim radom Husić se definitivno etablira kao najveći istraživač tešanjske islamske prošlosti jer je već ranije objavio priloge za historiju grada Tešnja, te radove o širenju islama, tvrđavskim posadama, tešanjskim vakifima, sidžilima tešanjskog kadije i provođenju devširme,  sve bogato originalnom građom i prvorazrednim vrelima tešanjske prošlosti. Kapa dolje maestru BH osmanistike !
Isti period istražuje i prof.dr Ismet Bušatlić u radu o tešanjskim muftijama (str.32-45), koji predstavlja kratku historiju institucije muftiluka u Bosni i Hercegovini, ali i njegovu transformaciju u doba Austro-ugarske kada dobiva prvenstveno pravne prerogartive, da bi izgubio značenje u staroj Jugoslaviji, dok ga je definitivno ukinula socijalistička vlast. Bušatlić nalazi i prvog tešanjskog muftiju Salih-efendiju (1763-1798.), a neizostavan je pjesnik Musa Ćazim Ćatić sa svojom antologijskom  „Pjesmom na grobu učitelja moga“, posvećena karizmatskom muftiji Mesud ef.Smailbegoviću. Dr.Emir Demir nam donosi originalne faksimile s prijevodom i obradom 14 dragocjenih dokumenata o postavljenjima u tešanjskim džamijama (str.47-91), a Berzad Kozlić obrađuje tešanjske vakufe do 1878.godine (str.93-104), sa osloncem na dvije najznačajnije vakufname; Gazi Husrev-bega iz 1531. i Ferhad-bega od 10 decembra 1559.godine, što je ujedno i Dan grada Tešnja. Autorski dvojac Emrah Seljaci i Hamza Kurtanović su obradili i prezentirali trinaest  vakufnama tešanjskih vakifa u svijetlu osmanskog arhiva Gazi Husrev-begova biblioteke u Sarajevu (str.105-112).  Impresivan rad potpisuje naučni saradnik Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu Mehmed Hodžić „Položaj dijela službenika Kotarskog vakufsko- mearifskog povjerenstva Tešanj 1884-1918“ (str.114-149.), rađen na bazi izvorne arhivske građe iz Arhiva Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Islamske zajednice, sa prilozima iz štampe i periodike, uz konsultovanu stručnu literuru, donosi obilje podataka o radu Islamske zajednice Tešanj na terenu od koji su neki prvi puta prezentirani naučnoj javnosti.  Rad dr.Hane Younis, višeg naučnog saradnika Instituta za Historiju Univerziteta u Sarajevu, posvećen je radu Kotarskog šerijatskog suda Tešanj u periodu 1879-1914.godine (str.150-171.), urađen na bazi izvorne arhivske građe i adekvatne literature, predstavlja dalji nastavak rada ove, sada već etablirane autorice, na polju obrade pravne historije Bosne i Hercegovine. Podsjetimo da je dr.Hana Younis autorica izvrsne studije „Biti kadija u kršćanskom carstvu“ (Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2021.), u kojoj je obradila status i rad šerijatskoh sudova na razmeđu epoha odlazeće osmanske vlasti i dolazeće moderne austro-ugarske adiministracije, studije koja predstavlja vrhunac i do danas neprevaziđeno slovo o ovom periodu pravne povijesti Bosne i Hercegovine. Magistar Ago Mujkanović, danas kustos Javne Ustanove Muzej u Tešnju, uradio je vrlo zanimljiv i pregladan rad posvećen Islamskoj zajednici Tešnja u periodičnim publikacijama i listovima toga doba (172-199), iz kojeg se da sagledati svaki aspekt rada Islamske zajednice na terenu Tešnja. Hafiz dr.Elvir Duranović je obradio tešanjsku ulemu između dva rata (str.200-212), u svom poznatom i pouzdanom stilu, potkovanom izvornom građom i konkretnom literaturom, ovaj dio tešanjske povijesti zaslužuje još dublju i temeljitiju obradu, koja će nesumljivo doći u budućem vremenu. Mustafa Behramović iz Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu prezentirao je rad „Imami matičari u Tešanjskom srezu od 1928.godine“ (str.213-235); radi se o zanimljivoj temi koja nažalost nije dovoljno historijski rasvijetljena, a ulazi u samu srž rada Islamske zajednice. Naime, u novoj državnoj zajednici Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, Ustavom iz 1921.godine ovlaštenja vođenja matičnih knjiga rođenih, vjenčanih i umrlih dato je vjerskim zajednicama, te je 1927.godine donešena Uredba o ispitu za imama-matičara koji je morao, pored arebice, znati pisati i čitati latinicu i ćirilicu. Tada je ustrojena i obaveza vođenja Domovnica, kao glavne knjige upisa sve tri matice (rođenih, vjenčanih, umrlih), što su dokumenta koja su i danas osnov za sagledavanje povijesti pojedinih džemata,  ali i porodičnih i drugih odnosa. Hafiz mr.Almir Salkanović je autor vrijednog rada „Odbor udruženja Ilmijje Tešanj: Povijest, sadašnjost, vodeće ličnosti“ (str.236-251.) u kojoj je dat nažalost samo kraći pregled bogate aktivnosti tešanjske ilmijje i njen kulturni, općedruštveni ali i religijski doprinos- očekivati je od istog autora i njegovu širu i opsežniju elaboraciju, a vidjeli smo da umije! Da je Gazi Husrev-begova biblioteka nepresušan izvor dobrih istraživača uvjerio nas je Meho Manjgo radom „Imami, hatibi i muallimi iz tešanjske porodice Ćeman“ (str.252-263.), u kojemu je analizirajući arhivske podatke Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, obradio istaknute alime iz ugledne porodice Ćeman. Magistar Zejd ef. Svraka je prezentirao mikro historiju Hamza-begove (ženske) džamije u Tešnju (str.264-277), čija je sudbina bila da se od tekije Sufi Oruča preoblikuje u „žensku“ džamiju, što ukazuje na izuzetno mjesto žene u islamu, činjenicu koja se nerijetko uprošćava i svodi na sporednost, mada u historiji džamija postoji i ona Esme- sultanije u Jajcu, koja i svojim nazivom govori o ženi kao ktitoru i osnivaču islamskog objekta! Rad Rašida Orlovića „Islamska zajednica u Tešnju i vjerski život na podrčju medžlisa Tešanj u bosanskohercegovačkim medijima“ (str.278-294) pripada enciklopedijskom znanju; autor od ukupno 6500 evidentiranih sadržaja, u svom radu obrađuje 77  sadržaja iz čak 42 medija što je izvanredan pregled i ovog aspekta rada Islamske zajednice u Tešnju. Dr.Ferid Dautović u svom radu obraćuje vjersko-prosvjetne službenike na području Tešnja 1945-1960.godine (str 295-304), sa izvornim podacima baziranim na građi Komisije za vjerska pitanja iz Arhiva Bosne i Hercegovine, te Arhiva Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu.  Fuad Šišić je u bogato dokumentovanom radu „Vakufi u Tešnju s posebnim osvrtom na vakuf Gazi Husrev-bega: Odnos vlasti prema vakufima od 1945 do 2024.godine“, istražio vakufsku imovinu Tešnja i njenu sudbinu u socijalističkom i postsocijalističkom vremenu. Prvo recimo da je Fuad Šišić, kao nekadašnji uspješni menadžer i načelnik općine i najpozvaniji da sagleda status i sudbinu tog dijela imovine koja je predstavljala ponajveću pljačku imovine jedne religijske zajednice u povijesti Bosne i Hercegovine, koja je upravo u Tešnju imala svoj sretan kraj. Naime, povratkom kultnih gradskih objekata vakufske imovine (Šarenog mekteba, Vemala..) Islamskoj zajednici i tešanjskim muslimanima, ovaj grad je među prvima u nezavisnoj Bosni i Hercegovini vratio imovinu pravom vlasniku i time ohrabrio i druge sredine na ispravljanje očitih uzurpacija i otimanja tuđeg, što Tešnju valja priznati i dati prioritet! Poduži rad Fuada Ćemana povećen je učešću imama Medžlisa Islamske Zajednice Tešanj u odbrambenom ratu (1992-1995.) koji daje pravu sliku stanja uleme u tom periodu; osim organizacije vjerskog života u ratnim prilikama neprocjenjiv je njihov značaj u izgradnji morala i ukupne borbene spremnosti. Ćemanov rad implicira i pitanja: Kako to da se u Tešnju sačuvaše sve religijske vrijednost drugih naroda ovog grada? Kako se sačuvaše svi vjerski objekti od uništavanja i pljačkanja? Ko sačuva stare ikone Srpske pravoslave crkve u Tešnju? Kako među Tešnjacima nema optuženih za ratni zločin? Kako u Tešnju nije bilo logora za „druge“ ? Dobronamjerni čitalac će u činjenicama uvijek prepoznati i osnovnu religijsku podlogu i onaj zdravi temelj svake ličnosti, pa evo i Tešnjaka u ratu 92-95!  Sakib Kurtić je u kratkom radu (str.362-367) podužeg naziva „Organizacija priprema za odbranu i pružanje otpora agresoru u odbrambeno- oslobodilačkom ratu (1992-1995.) u općini Tešanj (s posebnim osvrtom na mjesto, ulogu i dopinos  Islamske zajednica)“ prezentirao osnovne radnje koje je rukovodstvo općine ali i narod uradio na pripremi za odbranu od agresije, dok je Fatima Ćeman („Vjerski život Bošnjaka Muslimana Tešnja tokom agresije“, str.368-379) uz organizaciju vjerskog života u ratnim uvjetima dala i dragocjenu sliku žene  Muslimanke u ratu. Nezir Halilović, ispred Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske Zajednice u Bosni i Hercegovini, prezentirao je vrijedan i sveobuhvatan rad o islamskoj vjeronauci u Tešnju od 1994 do danas (str.380-391), dok je Enes Svraka iz Uprave za vjerske poslove Rijaseta, vrlo kvalitetno analizirao mektebsku pouku na području Tešnja u periodu 1995-2024 godina (str.392-413). Vehid ef.Arnaut iz Ureda za zekat Rijaseta dostavio je rad „Izdvajanje zekata i sadekaul-fitra i fidje na području Medžlisa Islamske zajednice Tešanj od 1990 do 2024.godine“(str.414-424) iz kojeg je vidljivo da ni ratne nedaće nisu uticale na izvršavanje vjerske obaveza muslimana Tešnja. Ejub Jašić je analizirao zanimljiv fenomen u svom radu „Alumnisti Fakulteta Islamskih Nauka u Sarajevu sa područja Tešnja (1977-2024.)“, i došao do impozantne brojke od 23 diplomanta rođenih u Tešnju, kojima treba pribrojati i Tešnjake koji su rođeni u susjednom Doboju (10 diplomanata), što sve zajedno daje brojku od 33 diplomanta ovog fakulteta (str.425-432). Nermin Ibrahimović nam u svom radu donosi analizu tešanjskih hafiza (str.433-453); u periodu 1994-2021.godina ima 39 živih hafiza, što je rijetkost ne samo u bosanskohercegovačkim razmjerima. Autor nas upućuje i na radove Fadila Fazlića i Almina Fetića, te daje pregled hafiza kojih je najviše iz pet tešanjskih porodica: Efendić, Haušić, Ibrahimović, Ljevaković i Ćeman.Haris Zahirović nam u svom radu „Alumnisti Pedagoškog fakulteta u Bihaću sa područja Medžlisa Islamske zajednice Tešanj“ (str.454-462.) navodi 14 diplomanata sa Bihaćkog univerziteta, dok je posljednji rad Amira E.Omerbašića posvećen vjerskom životu na području Miljanovaca i Novih Miljanovaca tokom odbrambeno- oslobodilačkog rata (str.463-474), faktički izvještaji sa prve linije odbrambene fronte od četničkog agresora.
Zaključit ću konstatacijom da je Islamska zajednica Tešnja napravila hvale vrijedan poduhvat organizacijom naučnog skupa, a evo i objavom zbornika radova „ISLAMSKA ZAJEDNICA U TEŠNJU (1884 – 2024) USTROJSTVO, VJERSKO-PROSVJETNE USTANOVE, VAKUFI, ULEMA „ na čemu joj mogu pozavidjeti i mnogo veće sredine, da svi radovi predstavljaju realnu i jasnu sliku stanja vjerskog života tešanjskog kraja i organiziranost Islamske zajednice na ovom području. Ona i dalje treba biti predmet istraživanja i rada znanstvenika i uleme, vjerovatno na područjima islamske arhitekture i umjetnosti, jezičkim osobenostima i govoru, etnografskim istraživanja kao i genealogiji i drugih porodica (npr.Ljevaković, Smailbegović, Galijašević..), što će sve skupa doprinijeti jasnoj slici islama ovoga kraja.
Ovim zbornikom Medžlis Islamske Zajednice Tešanj je podigao trajan spomenik muslimanima ovog kraja- hvala svima koji su to pomogli !

Zenica, 22.09.2025.g.                                                                          Dževad Drino