Održana tribina i promocija knjige "Na strani čovječnosti" 01.07.2025.

U ponedjeljak, 1. jula 2025. godine, u atriju Medžlisa Islamske zajednice Tešanj održana je tribina i promocija knjige "Na strani čovječnosti", povodom 30 godina od genocida u Srebrenici.
O zločinima iz jula 1995. godine, stradanju, borbi za pravdu i važnosti kulture sjećanja govorila je publicistkinja i dugogodišnja novinarka koja je pratila suđenja iz Haškog tribunala Ajša Hafizović-Hadžimešić, a posebno emotivno obraćanje imala je Ramiza Gurdić, majka iz Srebrenice kojoj su u genocidu ubijeni muž, dva sina i 32 člana porodice. Svoj doprinos dao je i glavni imam Medžlisa Tešanj Fuad Omerbašić, koji je u svom obraćanju istakao dužnost čuvanja istine i dostojanstvenog sjećanja na žrtve.
Moderator tribine bio je Elvedin Subašić, koji je naglasio važnost zajedničkog učešća svih Bošnjaka u obilježavanju godišnjice genocida, posebno ove godine kada se navršava 30 godina od zločina u Srebrenici. Poručio je kako ove godine za Bošnjake nema važnije teme od genocida niti važnije destinacije za sve porodice od mezarja u Potočarima.
Poseban trenutak večeri obilježilo je obraćanje Ramize Gurdić, koja je prisutnima prenijela sjećanja na zločine počinjene 9. i 10. jula 1995. godine te masovne egzekucije koje su uslijedile 11. jula u okviru planski organiziranog genocida. Kroz suze je govorila o bolu koji i danas traje te o hrabrosti preživjelih majki koje su, uprkos neizmjernim ličnim gubicima, imale snage boriti se za istinu i pravdu.
Promocija knjige "Na strani čovječnosti", autorice Ajše Hafizović, bila je prilika da se prisutni upoznaju s vrijednim svjedočanstvom o višegodišnjoj borbi za uspostavu Haškog tribunala, ulozi majki Srebrenice, kao i značaju presuda koje su izrečene pred međunarodnim sudovima. Autorica je ovom prilikom poklonila načelniku Općine Tešanj Suadu Huskiću izdanja knjige na engleskom i turskom jeziku, naglasivši koliko je važno da istina o Srebrenici bude dostupna i van granica Bosne i Hercegovine.
Ajša Hafizović je posebno ukazala na značaj Rezolucije o genocidu u Srebrenici, koju je prošle godine usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija, istakavši da te presude i Rezolucija danas predstavljaju međunarodni temelj u borbi protiv negiranja genocida i očuvanja sjećanja.
Organizatori ovog izuzetno posjećenog događaja bili su Općina Tešanj i Medžlis Islamske zajednice Tešanj.
(Elvedin Subašić/Preporod.info)
Ajša Hafizovlć-Hadžimešić rođena je 1960. godine u Tešnju. Završila je studij arapskog jezika i književnosti i ruskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, te specijalizaciju na Kairskom univerzitetu u Kairu.
Prije agresije na Bosnu i Hercegovinu radila je kao profesor arapskog jezika u Prvoj gimnaziji u Sarajevu i bila prevodilac u bosanskohercegovačkim firmama koje su radile na arapskom govornom području. Od 1994. godine je član redakcije IIN Preporod.
Knjiga Ajše Hafizović-Hadžimešić putem riječi njenih sagovornika otkriva mnogo toga što nismo znali, a njeni sagovornicu su vrh međunarodnih sudova i drugi djelatnici na polju zaštite ljudskih prava, što knjizi daje posebnu težinu.
Ukazuje i na to koliki je napor trebalo uložiti za osnivanje, rad, ali i opstanak Haškog tribunala. Zahvalnost za to pripada njenim sagovornicima koji su bili posvećeni pravdi za žrtve - kako to istražitelj Jean Rene Ruez kaže, „smatrali da je zločin protiv čovječnosti zločin počinjen protiv svih nas“, zbog čega je Tribunal izrastao u „izvor ogromne nade za bolju, mirniju i pravedniju budućnost za sve nas“, kako ocjenjuje glavni tužitelj Serge Brammertz kaže, između ostalog, u recenziji dr. Selman Selhanović
Ono što je začuđujuće jeste upadljiv nesklad između učestalosti pojavljivanja ove teme u ovdašnjim medijima i istovremenog nedostatka domaćih knjiga, analiza i generalno ozbiljne literature o instituciji koja je obilježila naše živote.
Knjiga Ajše Hafizović-Hadžimešić dijelom će popuniti ovu prazninu posebno njen uvodni, dominantni dio koji je zapravo zbirka intervjua sa sudijama, tužiteljima i istražiteljima Haškog Tribunala. Tu su još i intervjui sa nekoliko međunarodnih političkih zvaničnika zatim Amirom Ahmićem, bošnjačkim oficirom za vezu sa Tribunalom, te dva velika razgovora s Munirom Subašić i Kadom Hotić iz Udruženja „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa”. Ajša Hafizović-Hadžimešić opredijelila se za tih i predan pristup poslu lišen isforsirane medijske drame ili senzacija.
Ona ljudima pristupa iskreno sa jednom ozbiljnošću koja imponira. Njen način rada podsjeća na upornost tkalje koja zna da se sve mora zaslužiti i da se to samo postiže temeljitim radom - izdvajamo iz recenzije Bore Kontića.
(Mirzet Hamzić/IIN Preporod).