Najsigurnije mjesto za odgoj naše djece je naš mekteb, naša džamija i zato šaljite djecu u mekteb i džamiju, poručio je zamjenik reisu-l-uleme dr. Enes-ef.  Ljevaković na obilježvanju jubileja u džematu Mrkotić-Putešić.

U srijiedu 17.07.2024. poslije akšam-namaza u džematu Mrkotić-Putešić održana je  Večer Kur’ana kojom su obilježeni jubileji: 100 godina od  izgradnje i otvorenja prve zidane džamije i munare,  50 godina od izgradnje i otvorenja  nove džamije i 20 godina od temeljite rekonstrukcije,  proširenja i svečanog otvorenja džamije.

- U toku programa prisutnima  su se obratiti zamjenik reisu-l-uleme dr. Enes-ef. Ljevaković, izaslanik glavnog imama mr. Enver-ef. Kurtić,  a Kur'an učiti: gosti Resul-ef. Alić i Ibrahim-ef. Bilčević i tešanjski hafizi: mr. Almir-ef. Salkanović, mr. Almir-ef. Hadžić, mr. Nermin-ef. Ibrahimović,  Anes-ef. Mulić i Sakib-ef. Filan prof.

- U  svom obraćanju zamjenik reisu-l-uleme dr. Ljevaković se fokusirao na tri međusobno povezane i bitne stvari za muslimane: značaj džamije, međuljudske odnose i odgoj i obrazovanje.

Osvrućući se na značaj džamije za muslimane dr. Ljavaković je podsjetio da prvo što je uradio Muhammed a.s.  

nakod Hidžre i dolaska u Jesrib - Medinu kao prvi korak je izgradio džamiju.  “Nema muslimanske zajednice,

nema muslimanskog društva bez džamije, džamija je osnova, iz džamije sve kreće i u džamiji se sve završava.”  

Zato Islamska zajedica u Bosni i Hercegovini pridaje veliki značaj džamiji  pa je u poslijeratnom periodu obnovila ili izgradila, prvenstveno učešćem naših džematlija, gotovo sve porušene džamije odnosno preko 600 džamija.”

Govoreći o potrebi uređenja međuljudskih odnosa dr. Ljevaković je podsjetio da je drugi korak koji je Poslanik uradio nakon hidžre uspostava međuljudskih odnosa među muslimanima odnosno bratimljenje muhadžira i ensarija, a potom uređenje odnosa sa nemuslimanima i izrada Medinske povelje. “Bez bratskih odnosa među muslimanima ne može se džemat uspostaviti, ne može se zajednica izgraditi ni održati. Upravo je jedna od uloga  džamije popravljanje i održavanje dobrih međuljudskih odnosa. Na području BiH danas ima oko 1.500 džemata, a u dijaspori preko 300.  Zanimljivo je da su džemati u dijaspori sve brojniji i da je sve više djeci u njihovim mektebima, o ovdje nas je sve manje, što pokazuje da se ova popilacija iseljava pa Islamska zajednica apeluje da se više povede računa o demografskoj slici i ekonomskom razvoju. Hvala Bogu o tome se na tešanjskom području dobro vodi računa pa imamo i priliv stanovnika odnosno ekonomsku migraciju na tešanjsko područje. Iza svega toga stoje ljudi i ja molim Boga da ih za to nagradi.”

Ukazujući na potrebu institucionalnog i organiziranog islamskog odgoja i obrazovanja i zaštitu djece od negativnih uticaja i izazova s kojima se danas susreću dr. Ljevaković je naglasio da je potreban dodatni iskorak i napor svih nas, imama, vjeroučitelja i roditelja i da Islamka zajednica ulaže velike napore na ovom planu kroz sve vići broj predškolskih ustanova, mektebe, vjeronauku u školama, 8 medresa i 3 fakulteta u BiH i jednim u Novom Pazaru sa nekoliko hiljada učenika i studenata i poručio roditeljima “Najsigurnije mjesto za odgoj naše djece je naš mekteb, naša džamija i zato šaljite djecu u mekteb i džamiju”.  

Svoje obraćanje zamjenik reisu-l-uleme je završio podejćanjem na riječi Poslanika a.s. da je muslimanu uvijek dobro, ako ga zadesi nešto loše strpi se pa ima nagradu, ako ga zedesi neko dobro zahvali Allahu dž.š. pa opet ima nagradu, i poručio “Musliman nikad ne smije gubiti nadu, i uvijek mora imati na umu da ni jedno stanje nije trajno, bez obzira dobro ili loše i ono će proći”.  

Na početku programa selame i izraze dobrodošlice uputio je džematski imam Esad-ef. Smajić prof.,  a potom  ukratko naveo jubileje i historijat džemata.

Večerašnja noć za naš džemat ima poseban značaj, jer na današnji dan prije 20 godina je otvorena džamija u kojoj se nalazimo. Pogledamo li dalje u historiju vidjet ćemo da naš džemat, naši bi stari kazali nije „repa bez korijena“. Prva zidana džamija bijaše izgrađena davne 1924. godine, te možemo kazati da je ovo i jubilej od stotinu godina od izgradnje prve zidane džamije i munare u našem džematu, koja potraja do 1973. godine, kada se na novo, na istim temeljima sazida, i 1974. godine otvori nova džamija, stoga možemo reći da je ovo i jubilej od 50 godina od otvorenja novoizgrađene džamije. Ona bi u upotrebi do  agresije na našu domovinu (1992.-1995.) gdje u ratnim okolnostima bi oštećena, a 1995. godine bi urađena manja restauracija. Dakle ove godine, odnosno 2024. godine, je obilježavanje STOTE, PEDESETE I DVADESETE GODIŠNJICE NAŠE DŽAMIJE, tako je po pisanim dokumentima, a po usmenom predanju stoji i da je postojala i drvena džamija što se proteže i u dalju historiju.

- Na pomen džamije, veže se odmah i imam, a hronološki, kroz historiju našeg džemata, dužnost imama su obavljali i mještani našeg džemata, pa tako prvi imam koji se pominje je bio iz porodice Ganjgo, a poslije također mještanin našeg džemata iz porodice Čaplja. Poslije njih imam bijaše Hujdur ef. Ramo, oni obnašaše funkciju imama dok je džamija bila drvene konstrukcije.Nakon njih imamsku dužnost obavlja, također mještanin, Omer ef. Unkić u periodu od 1924.g. – 1964.g. sa najdužim stažom, zatim Salkičević ef. Mustafa, kraći vremenski period u 1964. godini.Salibašić ef. Mustafa iz Novog Sela obavlja dužnost imama od 1964. godine do 1980. godine.Mulahusejnović ef. Osman (1980. – 1985.) Omer ef. Ćosić iz Bugojna (1985. – 1987.)

- Vremenski period od 1987. godine do 1991. godine, kroz naš džemat, imamsku dužnost u kraćem vremenskom periodu su izvršavali sljedeći imami:- Omer ef. Kurtić, zamjenik reisu-l-uleme prof.dr. Enes ef. Ljevaković,- glavni imam MIZ Tešanj mr. Fuad ef. Omerbašić od novembra 1987. do jula 1988. godine, Osman ef. Trepčo,
mr.hfz. Almir ef. Hadžić od oktobra 1989. do septembra 1990. godine,  Mehmed ef. Stenaklić stupa na dužnost uoči samog rata 1991. godine i ostaje na dužnosti do 1999. godine. Svakako neizostavano je spomenuti i Ramić ef. Ramu koji je služio kao ispomoć džematu do dolaska novog imama.Od marta 1999. godine do januara 2021. godine imamsku dužnost obnaša Hajrudin ef. Delić. Od 2021. godine, nakon svih ovih nabrojanih alima, na dužnost imama džemata Mrkotić-Putešić stupa malenkost koja vam se obraća.

- Još ćemo dodati da je vjerski život u Mrkotiću organziran u vrijeme Osmanske uprave u Bosni u okviru državne uprave, a da je kao organ Islamske zajednice uspostavljen 1909. godine na prvim samostalnim izborima u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini kao jedan od 31 džemata na području tadašnjeg Kotarskog vakufsko-merifskog povjerenstva u Tešnju, kada je u džematu bilo 46 kuća, 356 muslimana, sa izgrađenom džamjijom u kojoj je dužnost imama i sibjan muallima obavljao Hujdur Ramadan (prije njega bio Mehmed Čaplja), a dužnost mujezina Smail Hatkić. Za muteveliju džemata izabran je Hasan-Hasica Čaplja.

- U tom periodu džemat je raspolagao sa 5 vakufskih parcela: Bara, Groševi, Kruševlje, Bašča i Krčevine.

- Nakon izvršene reogranizacije Islamske zajednice i uspostave Imamata od  1928.godine do 1939.godine Mrkotić ulazi u sastav imamata Teslić, a nakon izdvajanja i osnivanja Sreskog vakufsko-mearifskog povjerenstva Teslić 1939.godine Mrkotić ulazi u sastav džematskog medžlisa (imamata) Tešanj u čijem sastavu ostaje do nove reorganizacije IZ u socijalističkom periodu od kada ponovo djeluje kao džemat u sastavu Odbora (Medžlisa) IZ-e Tešanj.

- Danas džemat Mrkotić-Putešić ima 498 domaćinstava, 767 članova Islamske zajednice, 35 vakufskih parcela ukupne površine 112.316 m/2,  pored džemije, ima veliku vakufsku kuću sa mektepskom učionicom, bibliotekom, divanhanom i asfaltiranim parkingom, gasuhanu i pomoćni objekat sa garažom, te  mesdžid sa mektepskom učionicom u Putešiću. 

Program je završen dodjelom vakufnama vakifima: Unkić Mini, Unkić Smaji i Ganjgo Ahmetu.