U Muftiluku zeničkom održana Javna rasprava o Nacrtu amandmana na Ustav IZ u BiH

U četvrtak 06. februara 2014. godine u Hotelu ''Zenica'' u Zenici održana je Javna rasprava o Nacrtu amandmana na Ustav Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Raspravu o Nacrtu amandmana otvorio je muftija zenički mr. Ejub ef. Dautović, pozivajući prisutne da aktivno učestvuju u raspravi i predlože konkretne prijedloge i sugestije na ponuđeni Nacrt amandmana na Ustav IZ u BiH.

Šef Kabineta reisu-l-uleme Razim Čolić i rukovodilac VP službe Rijaseta dr. Amir ef. Karić, u svojstvu predstavnika predlagača prezentirali su Nacrt amandmana, pozivajući prisutne da i u pisanoj formi dostave svoje prijedloge do 01. marta 2014. godine, do kada će trajati javna rasprava o Nacrtu amandmana.

Nakon uvodnih obraćanja muftije zeničkog, šefa Kabineta reisu-l-uleme i rukovodioca VP službe Rijaseta, uslijedila je rasprava u kojoj su učestvovali: članovi Sabora IZ u BiH, Rijaseta IZ u BiH, glavni imami, predsjednici medžlisa i predstavnici obrazovnih institucija Islamske zajednice.

U okviru rasprave, između ostalih, iznesene su sljedeće primjedbe i prijedlozi:

Da je Ustavna komisija odstupila od usvojene Platforme za promjenu Ustava IZ u BiH koju je usvojio Sabor Islamske zajednice u BiH.

Ponuđeni amandmani na Ustav IZ u BiH nude asimetrična rješenja na srednjem nivou organizacije Islamske zajednice.

Struktura budućeg Rijaseta ne odražava teritorijalnu zastupljenost i funkcionalnost Islamske zajednice.

Da se kod određivanja broja sabornika sa određenog terena ima u vidu broj članova i pripadnika Islamske zajednice.

Da u budućoj strukturi Rijaseta IZ budu sve muftije, predstavnici srednjeg i visokog obrazovanja, direktori uprava koje se u Nacrtu amandmana predlažu i dva člana iz reda istaknutih članova Islamske zajednice, koji nisu zaposleni u Islamskoj zajednici.

Da se ne ograničavaju mandati muftije, a da kandidat za muftiju ne može biti mlađi od 40, niti stariji od 65 godina.

Da se na nivou Muftijstva ne formiraju službe, jer je to pravljenje skupog administrativnog aparata.

U cilju čuvanja jedinstva i funkcionalnosti Islamske zajednice, također, predloženo je da Islamska zajednica ima četiri krovne institucije: Reisu-l-ulemu, Vrhovni sabor, Rijaset i Fetvi-emina.

                                                                          (www.rijaset.ba)